Prema njenim riječima, podaci Sindikata pokazuju da se jednoj trećini radnika u RS ne isplaćuju doprinosi, te da otprilike isti broj radnika prima neredovno platu ili je uopšte ne prima.

 

Kako je istakla, situacija je nešto bolja u preduzećima u kojima postoji organizovana sindikalna organizacija, ali da se u oko 60 odsto firmi u kojima nema sindikata doprinosi ne isplaćuju i plate kasne.

"Kvartalni inspekcijski izvještaji potvrđuju ova naša istraživanja. Sektorski najteža situacija je u poljoprivredi, gdje oko 50 odsto radnika ne prima platu, a zatim u metalskoj industriji, drvnoj industriji, trgovini i građevinarstvu, gdje od 30 do 40 odsto radnika ne prima redovno platu i ne uplaćuju im se doprinosi", upozorila je ona.

Božinovićeva je istakla da je obaveza Poreske uprave RS i kontrolnih organa da natjeraju poslodavce da poštuju zakonsku obavezu o isplati plata i doprinosa.

Lično ću se založiti da u narednom periodu osmislimo dodatne mjere koje će biti zakoniti pritisak da poslodavci izvršavaju svoje zakonske obaveze, rekao Đokić

 

"Inicirali smo izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku da se neisplata plata i neuplata doprinosa tretira kao krivično djelo", rekla je ona.

Petar Đokić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite RS, kaže da Ministarstvo nema nadležnost da vrši isplatu doprinosa niti ima uticaja da rješava to pitanje.

"Mi možemo jedino pritiskom političke prirode da vršimo pritisak na poslodavce da redovno vrše isplatu plata. Ali složeno vrijeme obavezuje da učinimo dodatne mjere i lično ću se založiti da u narednom periodu osmislimo dodatne mjere koje će biti zakoniti pritisak da poslodavci izvršavaju svoje zakonske obaveze", rekao je Đokić.

Tihomir Joksimović, portparol Fonda PIO RS, kaže da su izmjene i dopune Zakona o doprinosima iz februara 2010. godine definisale da obaveza uplate doprinosa nastaje u momentu isplate plate, ali da je dio poslodavaca plate radnicima isplaćivao na crno i tako izbjegao obavezu uplate doprinosa. Ipak, kako ističe, ove izmjene doprinijele su poboljšanju naplate doprinosa.

"Od februara 2010. godine zakon definiše da se doprinosi isplaćuju u roku od 60 dana bez obzira na to da li je plata isplaćena ili ne. Upravo ova odredba je doprinijela da se poveća naplata doprinosa, a time i smanje ukupna potraživanja PIO-a na sadašnjih 270 miliona maraka", ističe Joksimović.

U Poreskoj upravi nam u petak nisu mogli iznijeti njihove podatke o neisplaćenim doprinosima, ali su nam poslali podatke o ukupnim dugovima za javne prihode.

Kako nam je rekao Ivan Vučković, portparol Poreske uprave RS, stanje duga javnih prihoda na 31. decembar prošle godine iznosilo je oko 1,35 milijardi maraka.

Darija Filipović, portparol Fonda zdravstvenog osiguranja RS, kaže da je zbog neredovnog plaćanja doprinosa dug za neuplaćeni doprinos za zdravstveno osiguranje premašio 180 miliona maraka, od čega u Fondu procjenjuju da je realno naplativo oko 92 miliona maraka.

"Naplativost doprinosa za penzijsko osiguranje je bolja nego naplativost doprinosa za zdravstveno osiguranje. To potvrđuje podatak Poreske uprave RS da je u prošloj godini prihod Fonda PIO povećan za 13,01 odsto u odnosu na 2010. godinu, a prihod Fonda zdravstvenog osiguranja za 10,31 odsto", rekla je Filipovićeva.

Najteža situacija je u poljoprivredi, gdje oko 50 odsto radnika ne prima platu

Osim tuga, u Fondu ističu da većina drugih zemalja ima identičnu stopu doprinosa za sve kategorije osiguranika, dok u RS to nije tako.

"Očigledan primjer su penzioneri za koje je Zakonom o doprinosima propisana stopa doprinosa u iznosu od dva odsto. U Hrvatskoj penzioneri plaćaju doprinos po istoj stopi kao i zaposleni, kao i u Srbiji. U Sloveniji je stopa doprinosa za penzionere neznatno niža od one koja se primjenjuje kod zaposlenih, a u Crnoj Gori i Makedoniji stopa doprinosa za penzionere je čak veća od one po kojoj se doprinos obračunava za zaposlena lica", istakla je Filipovićeva.

Osim toga, rekla je da Fond zdravstvenog osiguranja ima problem i sa strukturom osiguranika, u kojoj zaposleni učestvuju sa 35 odsto, penzioneri sa 33 odsto, a nezaposleni sa 22 odsto.