"Srebrno jaje" dobila je Jelena Gavrilović iz Srbije za kratki igrani film "Momci, gde ste", dok je "Bronzano jaje" pripalo Poljaku Pjotru Subotki za film "Glazgov".

 

Najbolja ostvarenja izabrao je međunarodni žiri, koji su činili iranska glumica Lejla Hatami, predsjednica, i članovi francuski producent Pjer Edelman i poznati srpski glumac i producent Zoran Cvijanović.

Osnivač festivala slavni reditelj Emir Kusturica uoči zatvaranja rekao je da će nastojati da kvalitet festivala i ubuduće bude prioritet i da se broj učesnika neće dramatično povećavati kako bi koncept čitavog "sociološkog ekološkog i kulturnog projekta ostao zaštićen".

On je ocijenio da danas u svijetu ne postoji ohrabrenje za mlade autore i studentski film i da bi do toga moralo da dođe i da on iskorači u odnosu na komercijalnu kinematografiju.

"Mislim da ovo mesto svojom arhitekturom i onim što sugeriše dovodi do osnaženja mladih autora", rekao je Kusturica.

Autorima nagrađenih filmova nagrade je na završetku festivala uručila iranska glumica Lejla Hatami.

Ona je rekla da je bilo teško izabrati najbolje filmove u konkurenciji 20 studentskih radova, jer su svi oni bili "podjednako efektni".

Nagradu kritike je dobio Bartolomej Žmuda iz Poljske za film "Barbakan", a nagradu "Vilko Filač" dobila je Tatjana Krstevska iz Srbije za film reditelja Ognjena Glavonića "Od pepela".

Prije dodjele nagrada publici je prikazan Kusturičin film, "Naš život", koji je dio omnibusa Giljerma Arijege o religiji.

Tokom sedam dana festivala od 17. januara prikazani su filmovi novih autora "Korpo seleste" Alis Rorvaher, "Pelikan Nikostratos" Olivijea Orlea, "Priče o mocareli" Edoarda de Angelisa, a više reditelja predstavljeno je i u pratećem programu.

U muzičkom programu učestvovali su ruska pjevačica Pelageja, holandski "Rozenberg trio", Stribor Kusturica i njegov bend "Trovači", trubači Adama Stinge iz Moldavije i orkestar trubača Bobana Markovića.

U okviru ceremonije svečanog zatvaranja "Kustendorfa" nastupio je folklorni ansambl "Svetozar Marković" iz Kragujevca.

Tokom sedam dana prikazano je ukupno 41 ostvarenje u nekoliko selekcija.

U takmičarskom programu festivala učestvovalo je 20 filmova izabranih u konkurenciji više od 200 prijavljenih ostvarenja.

Takmičili su se filmovi studenata iz 16 zemalja: Belgije, Velike Britanije, Estonije, Italije, Kanade, Kirgistana, Makedonije, Meksika, Njemačke, Poljske, Portugala, Rusije, SAD, Srbije, Francuske i Španije.

Posljednjeg festivalskog dana prikazani su filmovi turskog reditelja Nurija Bilge Džejlana "Hladan", reditelja iz Italije Edoarda de Angelisa "Priče o mocareli" i danske rediteljke Frederike Aspok "Van granica".

Na 5. festivalu, od 17. do 23. januara, gostovali su glumica Izabel Iper i mladi francuski glumac Tahar Rahim, a prikazani su i njihovi filmovi "Madam Bovari" Kloda Šabrola i "Prorok" Žaka Odijara.

Gosti festivala bili su i neki od najboljih autora niskobudžetne i nezavisne produkcije: južnokorejski reditelj Kim Ki Duk, Ejbel Ferara, Nuri Bilge Džejlan, Mardjan Satrapi, Andreas Drezen, Ašgar Farhadi i drugi.

Prikazani su Kim Ki Dukovi filmovi "Provalnik", "Loš momak" i autobiografsko ostvarenje "Arirang", a Kusturica je uručio specijalno priznanje za budući rad tom reditelju koji posljednje tri godine živi povučeno.

Organizovane su i projekcije Ferarinog "4.44 Posljednji dan na Zemlji", Džejlanove "Kasabe" i "Bilo jednom u Anadoliji", a veliku pažnju publike privukli su filmovi Mardjan Satrapi i Vensana Parnoa "Piletina sa šljivama", kao i Farhadijev "Razvod: Nader i Simin".

Prikazan je film "Dečko sa biciklom", reditelja Žan-Pjera i Luka Dardena, koji je prošle godine dobio nagradu žirija na Filmskom festivalu u Kanu i ostvarenje njemačkog reditelja Andreasa Drezena "Zaustavljen na putu".

• 200 prijavljenih ostvarenja
• 20 filmova bilo u konkurenciji
• 16 zemalja učestvovalo u takmičarskom dijelu
• 41 ostvarenje prikazano
• 7 dana trajao festival

Danska rediteljka Frederika Aspok održala je u ponedjeljak naveče radionicu za studente i posjetioce "Kustendorfa", nakon projekcije svog debitantskog dugometražnog filma "Van granica", nagrađenog "Zlatnom zvijezdom" na Međunarodnom filmskom festivalu u Marakešu.

Nakon više kratkometražnih ostvarenja, uključujući diplomski kratki film "Sada srećna", koji je osvojio prvu nagradu programa "Sinefondasion" na Filmskom festivalu u Kanu 2004, Aspokova je snimila porodičnu dramu o odnosu kćerke, oca i zeta.

Ona je istakla da ne može da zamisli veći izazov od prelaska sa kratkog na dugometražni film.

Aspokova je rekla da voli kratkometražne filmove koje je okarakterisala kao "snažni medij", dodavši da u njenom slučaju oni se ne svode na nekoliko replika, već predstavljaju "kompresovanu verziju dugometražnog filma".